Piše: Milica Mitić
Zlatar je planina koja se nalazi na jugozapadu Srbije. Pripada Zlatiborskom okrugu i divljoj prirodi sa minimalnim ljudskim uticajem. Do sada je bila u senci Zlatibora i Tare, koji su turistički prepoznati i infrastrukturno veoma obezbeđeni. Zbog toga se ovde pravi smisao prirode sačuvao, a za ljude željne avanture i otkrivanja novih divljih predela, ovo mesto je pravi magnet.
Zlatar je okružen rekama Lim, Uvac, Mileševska i Bistrica. Pripada Dinarskim planinama koje se nastavljaju do mora. Zato ga odlikuje i kombinacija mediteranske i planinske klime koje donose maksimalan broj sunčanih dana tokom godine.
Jedan od pogleda sa Zlatara.Neverovatno guste šume bora, omorike i breze doprinose velikom kvalitetu vazduha, te je Zlatar proglašen i vazdušnom banjom i pogodan je za ekoturizam, ali i sportsko-rekreativni, zdravstveno-lečilišni, izletnički i seoski turizam.
Pored biljnog bogatstva, Zlatar krase i 3 veštačka jezera: Zlatarsko, Sjeničko i Radoinjsko. Sva 3 jezera pogodna su za kupanje, sunčanje, pecanje i izlete tako da predstvaljaju jednu od najvećih atrakticaja za sve ljude koji žele da odmore od gradske buke, gužve, zagađenog vazduha i da uživaju u prijatnom prirodnom ambijentu.
Zlatarko jezero je treće po veličini u Srbiji, nakon Đerdapskog i jezera Perućac na Drini. Odlikuje ga izuzetno plava boja i čista voda. Pomislili biste da je nestvarno. Jedan poseban doživljaj predstavlja vožnja čamcem kroz neverovatne pejzaže, a na samoj plaži postoji fini bar za osveženje kao i teren za odbojku.
Nalazi se između planine Zlatar i Javor. Ovo jezero je nastalo potapanjem kanjona i pregrađivanjem reke Uvac. Odlikuje ga jedinstveni pejzaž sa meandrima ove reke. Sjeničko jezero ima predivne vidikovce od kojih je najpoznatiji vidikovac “Molitva”. Karakterišu ga oštre stene i puno legendi koje vredi čuti od vodiča. Posebno interesantno jeste da ovde živi najveća kolonija lešinara na Balkanu, retke i najveće ptice u zemlji – Beloglavi supovi.
Još jedan delić zlatarkog raja predstavlja Radoinjsko jezero. Njegova zelena boja savršeno prija i leči svaki umor, a pogodno je i za aktivan odmor, obilazak okoline ili vožnju čamcem.
Radoinjsko jezero bogato je ribom, a najveći predstavnici su: zlatovčica, klen, skobalj, plotica, mrena, šaran… Sve u svemu, jedna predivna izletnička destinacija.
Zlatar ima divne pešačke staze i vidikovce, tako da je jedna od aktivnosti koju možete preduzeti upravo obilazak nekih od njih kao što su: Hodžina stena, Savina stolica, Molitva na Uvcu, Ledeni vidikovac i mnogi drugi.
Vidikovci su ovde praktično svuda oko vas.Jedan od facinantih vidikovca pruža se, naravno, sa vrha “Velika Krševa” 1627m. Ukoliko je lepo vreme, pogled može dobaciti i do susedne Crne Gore i Durmitora. Ipak, za jednu ovakvu pešačku turu savetujem vam da ne idete bez vodiča ili nekog ko poznaje planinu. Konkretno, ja sam bila na Sretenjskom usponu po snegu, tura je bila kružna 14km i uprkos dubokom snegu nije bila preteška, a verujem da je tokom proleća i leta doživljaj potpuno drugačiji.
Zlatar postaje i poznato biciklističko odredište, tako da ljubitelji biciklizma, posebno planinskog, ovde mogu pronaći pravi mali raj, a za najmlađe, pa i one starije, tu je i novi adrenalin park koji se proteže kroz krošnje breza i borova.
Što se tiče zime i skijanja, Zlatar je savršen za one koji po prvi put žele da stanu na skije (ili dasku) i da okušaju svoje umeće. Trenutno je u funkciji jedna plava staza, dužine 500 metara, što je sasvim dovoljno za početnike, a pruža određeni stepen zadovoljstva i onima koji su iskusniji skijaši.
Dnevni ski pas iznosi 1,300 rsd, dok se iznajmljivanje skija kreće oko 500 rsd.
Skijanje na ovoj planini može biti sjajno za početnike!Zlatar je planina koja pleni prirodnom lepotom i bogatstvom. Ako pored toga poželite da posetite neko kulturno-istorijsko mesto, onda se turistička ponuda može proširiti na mesta koja je nalaze u relativnoj blizini. Tu su:
I nikako nemojte propustiti da okusite tradicionalne ukuse sa Zlatara: sjenički sir, zlatarski kajmak, domaća pršuta, sudžuk i otkriće godine, čips od jabuke i kruške.
Moja prva poseta Zlataru jeste bila u zimu, kada su pašnjaci i šume u potpunosti pokrivene snegom. To nije umaljilo moje iznenađenje. Šta više učinilo ga je u potpunosti jedinstvenim. Penjanje na vrh “Velika Krševa” (1627m) bilo je neverovatno iskustvo koje ću zasigurno ponoviti i kada sve olista i ozeleni.
Zlatar nas je zaista opčino svojom lepotom!Pored već pomenutog bogatstva flore i faune moram izdvojiti i naglasiti još par stvari u vezi ove planine:
Prva stvar jeste vazduh, vazduh i vazduh. Listopadno-četinarska šuma u potpunosti doprinose svežini i ono što mogu zaključiti jeste da za nedelju dana boravka na ovoj planini možete spoznati šta znači “disati punim plućima”, a za dve nedelje ih možda možete i u potpunosti očistiti od gradskog smoga (nemojte se uplašiti ukoliko u prvih nekoliko dana budete ikašljavali sve nečistoće, to se i meni dogodilo). Zlatar je sa razlogom dobio status vazdušne banje.
Gusti četinari - Zlatarska fabrika vazduha.Druga stvar su domaći proizvodi. U svakom restoranu naići ćete samo na domaću kuhinju. A dodatno, kod lokalnog stanovništva možete kupiti sve te domaće proizvode po malim cenama u poređenju sa kvalitetom. Verujte mi, znam šta pričam.
I ono treće, što u mom slučaju najviše doprinosi doživljaju destinacije jesu ljudi! Izuzetno gostoprimstvo i ljubaznost lokalnog stanovništva je ono što me je najviše kupilo. Prirasli su mi srcu i osigurali moj povratak na ovu planinu zlata vrednu.
Nadam se da sam vam kroz ovaj tekst približila naš Zlatar i motivisala vas da ga posetite. U koliko vam se tekst dopao podelite ga sa svojim prijateljima, a nešto više slika i detalja sa putovanja možete ispratiti na mom instagram profilu.
Autor teksta i fotografija: Milica Mitić
Sebe smatram kreativnim neredom, šarenolikom neodređenošću. Oprobavam se u mnogim sferama i svestrana sam. Diplomirani sam ekonomista u turizmu, volim putovanja, volim muziku i igru. Veliki gurman, rekla bih i hedonista, volim i mir i nemir, i buku i tišinu. Divim se gradovima i arhitekturi, a još više energiji prirode.